U jednom vrlo zanimljivom i edukativnom razgovoru s jednom Vijetnamkom, u kojem nam je pričala o zemlji, ljudima, običajima, kulturi… objašnjavajući nam kako je nastala kava sa soli kroz uši mi protutnji početak jedne njene rečenice: „Kad smo bili siromašni…“. Koliko god ljudi sa zapada Vijetnam smatrali siromašnim, Vijetnamci ne dijele to mišljenje.

Nakon završetka Vijetnamskog rata 1975. godine, Vijetnam je bio jedna od najsiromašnijih zemalja svijeta. Zemlja je bila ekonomski potpuno razorena, infrastruktura teško oštećena, a gospodarske strukture potpuno neučinkovite. Vijetnamska vlada je u početku slijedila centralizirano planirano gospodarstvo temeljeno na sovjetskom modelu s obzirom da je Vijetnam službeno socijalistička republika kojom upravlja Komunistička partija Vijetnama. Politički sustav i ideološka orijentacija zemlje temelje se na marksizmu i lenjinizmu, a ustav Vijetnama naglašava vodeću ulogu Komunističke partije i načela socijalizma. S obzirom da taj sovjetski model planiranog gospodarstva nije donio očekivani gospodarski procvat, vijetnamska vlada je 1986. god. pokrenula opsežne ekonomske reforme pod nazivom “Doi Moi” (obnova), koje su imale za cilj liberalizirati gospodarstvo, potaknuti strana ulaganja i ojačati privatni sektor. Glavne mjere ovih reformi su uključivale uvođenje tržišnog gospodarstva što je podrazumijevalo decentralizaciju ekonomskog sustava i poticanje privatnog poduzetništva, zatim raspuštanje poljoprivrednih zadruga i uvođenje prava na korištenje zemlje, što je omogućilo poljoprivrednicima povećanje proizvodnje i prihoda, te otvaranje stranim ulaganjima uvođenjem zakona za promicanje izravnih stranih ulaganja i stvaranje posebnih gospodarskih zona. A mislim da je najznačajnija mjera u ovoj reformi bila dopuštenje osnivanja privatnih tvrtki i promicanje privatnog sektora, što je dovelo do dinamičnog porasta privatnih poslovnih aktivnosti i ulaganja.

Zahvaljujući ovim reformama Vijetnam je doživio impresivan gospodarski rast i počeo bilježiti prosječni godišnji rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od oko 6-7% u narednim desetljećima, a gospodarska struktura zemlje se značajno promijenila. Vijetnam se razvio u ozbiljnog proizvođača tekstila, elektronike i strojarstva, a posebno je elektronička industrija doživjela brzi rast, predvođen velikim međunarodnim tvrtkama poput Samsunga i Intela koje su uspostavile proizvodne pogone u Vijetnamu. Uslužna djelatnost se jako proširila zahvaljujući turizmu, trgovini i financijskom sektoru, a gradovi poput Ho Chi Minh-a i Hanoi-ja su postali gospodarska središta s uspješnim poslovnim aktivnostima. Unatoč ovoj industrijalizaciji poljoprivreda je i dalje važan sektor vijetnamskog gospodarstva, Vijetnam je jedan od najvećih svjetskih izvoznika riže, kave i plodova mora, a modernizacija poljoprivrede je pridonijela povećanju produktivnosti i poboljšanju prihoda. Gospodarski rast je donio značajna poboljšanja u društvenim i infrastrukturnim područjima. U 1990-ima je 70% stanovništva živjelo u teškom siromaštvu, a danas je ta brojka pala na ispod 5% i to je jedno od najznačajnijih postignuća gospodarskog razvoja Vijetnama. Osim toga gospodarski rast je omogućio velika ulaganja u obrazovanje, zdravstvo i infrastrukturu što je dovelo do poboljšanja pismenosti, izgradnju cesta, mostova, luka i zračnih luka. Sve je to dovelo do modernizacije vijetnamskog društva i gospodarstva, a srednja klasa sve više raste dok su se urbana područja razvila u velika gospodarska središta.

Gospodarski razvoj Vijetnama nevjerojatna je priča o uspjehu, koja se temelji na hrabrim reformama, napornom radu i strateškim ulaganjima. S kontinuiranim snažnim fokusom na obrazovanje, održivi razvoj i tehnološke inovacije, Vijetnam ima potencijal dodatno povećati svoju ekonomsku dinamiku u nadolazećim desetljećima i igrati još značajniju ulogu u globalnom gospodarstvu, ali i biti dobar primjer ostatku svijeta kako uz naporan rad i ispravne političke odluke uspjeh ne može izostati.

Vijetnamski mentalitet

Vijetnam, zemlju izuzetno bogate povijesti i kulture, karakterizira jedinstveni mentalitet koji je duboko ukorijenjen u njegovim povijesnim, zemljopisnim, društvenim i religijskim korijenima.

Vijetnamska povijest obilježena je nizom ratova i invazija, od tisuća godina kineske vladavine do francuske kolonizacije i razornog Vijetnamskog rata. Ovi povijesni događaji ostavili su dubok utjecaj na mentalitet Vijetnamaca. Stalna borba za neovisnošću i suverenitetom potaknula je snažan nacionalni ponos i duboku svijest o vlastitom identitetu, ali i vijetnamskom narodu dala izuzetnu otpornost i prilagodljivost.

Zemljopisni položaj Vijetnama s njegovim plodnim riječnim ravnicama, osobito u delti Crvene rijeke i Mekonga, pogodovao je razvoju agrarnog društva. Uzgoj riže, jedna od glavnih djelatnosti, zahtijeva intenzivnu suradnju i zajedničke napore što je potaknulo jačanje zajedništva i ovisnosti među ljudima. Kako je Vijetnam često pogođen prirodnim katastrofama kao što su poplave, tajfuni i suše, Vijetnamci su morali naučiti biti fleksibilni, otporni i izdržljivi i ta sposobnost brze prilagodbe promjenjivim uvjetima središnja je karakteristika vijetnamskog mentaliteta.

Religija je oduvijek igrala značajnu ulogu u oblikovanju kulture i mentaliteta naroda diljem svijeta, pa ni Vijetnam nije iznimka. Jedan od najvažnijih religijskih i filozofskih utjecaja u Vijetnamu je konfucijanizam. Iako nije religija u tradicionalnom smislu, konfucijanizam ima snažan utjecaj na društvene vrijednosti i norme. Konfucijanske vrijednosti naglašavaju važnost obiteljskih veza i štovanja predaka. U vijetnamskoj kulturi, poštovanje prema starijima je duboko ukorijenjeno, a ceremonije štovanja predaka su česte. Konfucijanizam također naglašava važnost obrazovanja i moralne odgovornosti, koje su pridonijele visokom stupnju motivacije za obrazovanjem i etičkim ponašanjem u vijetnamskom društvu, a to su vrijednosti koje potiču stabilan društveni poredak i odnos pun poštovanja unutar zajednice.

Budizam je još jedna ključna religija koja je oblikovala vijetnamski mentalitet. U Vijetnamu su prisutne dvije glavne budističke tradicije – Mahayana i Theravada, koje uče o miru, suosjećanju i nenasilju i duboko su ukorijenjene u vijetnamski način života. Ta učenja su pomogla u stvaranju kulture koja potiče unutarnji mir i harmoniju, a budistički rituali i praksa meditacije također su integrirani u svakodnevni život, pružajući način za duhovno čišćenje i samorefleksiju.

Taoizam, iako manje utjecajan od konfucijanizma i budizma, također ima značajnu ulogu u vijetnamskoj kulturi. Taoistička filozofija naglašava važnost ravnoteže i harmonije s prirodom. Ova filozofija utjecala je na vijetnamski pristup životu, gdje se često traži jednostavnost i prirodni sklad. Taoistički rituali i prakse, uključujući feng shui, utjecali su na arhitekturu i uređenje prostora, pridonoseći osjećaju ravnoteže u svakodnevnom životu.

Pored velikih religijskih tradicija, narodne religije i animistička vjerovanja također igraju važnu ulogu u vijetnamskom duhovnom životu. Narodne religije često uključuju štovanje prirodnih sila i duhova predaka. Ova praksa odražava duboko poštovanje prema prirodi i vjerovanje u međusobnu povezanost svih stvari, a i jača se osjećaj kontinuiteta i povezanosti generacija. Mnogi lokalni kultovi i običaji, poput štovanja domaćih bogova i duhova, još uvijek su prisutni u vijetnamskim ruralnim zajednicama, obogaćujući kulturalnu raznolikost zemlje.

Kršćanstvo, iako manjinska religija u Vijetnamu, također je ostavilo svoj trag na vijetnamskoj kulturi. Kršćanske misije su imale utjecaj na obrazovni sustav i zdravstvene usluge, promovirajući etičke vrijednosti i socijalnu odgovornost. Prisutnost kršćanstva doprinosi kulturološkoj raznolikosti i pruža različite perspektive unutar vijetnamskog društva.

Konfucijanizam, budizam, taoizam, narodne religije i kršćanstvo zajedno tvore bogat duhovni pejzaž koji duboko utječe na svakodnevni život, vrijednosti i društvene norme Vijetnamaca.

A najbitnija značajka vijetnamskog mentaliteta, po mom mišljenju, je orijentacija ka zajednici. Vijetnamsko društvo snažno je kolektivistički usmjereno, gdje se dobrobit zajednice stavlja iznad individualnih interesa, a društvene strukture potiču snažan osjećaj zajedništva i solidarnosti i ljudi žrtvuju osobne interese za opće dobro.

Sve ovo navedeno odlikuje jedinstven mentalitet Vijetnamaca, koji je rezultat složene mješavine povijesnih, zemljopisnih, društvenih, religijskih i kulturoloških utjecaja, ali mi smo primijetile da se sjever i jug Vijetnama razlikuje u mnogo čemu. 

Sjeverni Vijetnam, posebno delta Crvene rijeke, bio je pod kineskom vladavinom gotovo tisuću godina, što je značajno utjecalo na kulturološki i društveni razvoj. Kineski utjecaj najviše se očituje u konfucijanskim vrijednostima koje naglašavaju hijerarhiju, disciplinu i poštovanje prema autoritetu, a to je pridonijelo formiranju mentaliteta koji naglašava formalnost, tradiciju i autoritet.

S druge strane južni Vijetnam, posebno delta Mekonga, bio je manje pod kineskim utjecajem i imao je kraće razdoblje pod njihovom vladavinom, što je rezultiralo otvorenijim i fleksibilnijim društvenim strukturama. Južni Vijetnam bio je pod francuskom kolonijalnom vlašću i kasnije pod američkim utjecajem, što je pridonijelo razvoju kapitalističkog mentaliteta. Saigon (danas Ho Chi Mihn), kao ekonomsko središte, postao je simbol modernizacije i ekonomskog prosperiteta. Stanovnici sjevernog Vijetnama često se smatraju konzervativnijima i formalnijima, naglašava se važnost tradicije, obiteljskih vrijednosti i poštovanja prema starijima i imaju jak osjećaj kolektivizma i zajedništva, koji proizlazi iz povijesnog utjecaja konfucijanskih vrijednosti i socijalističkog sustava. S druge strane stanovnici južnog Vijetnama poznati su po svojoj otvorenosti, pragmatičnosti i prilagodljivosti, što je rezultat mješavine različitih kulturoloških utjecaja i dinamičnog gospodarskog razvoja. Iako su obiteljske vrijednosti i u južnom Vijetnamu jako važne, južni Vijetnamci imaju snažniji osjećaj individualizma i poduzetništva i kod njih su kapitalistički utjecaji potaknuli razvoj osobnih ambicija i ekonomske inicijative.

Ekonomija sjevernog Vijetnama tradicionalno se oslanja na tešku industriju i poljoprivredu tako da se radna etika u tom dijelu zemlje temelji na disciplini i marljivosti, a politička i ekonomska kontrola je centralizirana, što može rezultirati sporijim procesima donošenja odluka, ali i stabilnijim društvenim strukturama. S druge strane južni Vijetnam je ekonomski dinamičniji, s jakim naglaskom na trgovinu, uslužne djelatnosti i industriju, tako da je poduzetnički duh u tom dijelu zemlje izraženiji, a ekonomski rast brži. Južni dio Vijetnama ima više decentraliziran pristup upravljanju, što omogućava bržu prilagodbu i inovacije, ali može dovesti i do većih socijalnih razlika.

Razlike se primjećuju i u kulturi, pa kulturne manifestacije na sjeveru često naglašavaju tradicionalne oblike umjetnosti, kao što su klasična glazba, kazalište i poezija, dok je jug više pod utjecajem zapadne pop kulture i modernih trendova s naglaskom na suvremene oblike umjetnosti i zabave.

A i društveni odnosi su drukčiji, na sjeveru su formalniji i komunikacija je indirektnija i suzdržanija, dok su odnosi na jugu opušteniji i neformalniji s direktnijom komunikacijom i izraženijom gostoljubivošću.

Ukratko rečeno – sjeverni Vijetnam naglašava konzervativnost, formalnost i kolektivizam dok se južni Vijetnam ističe otvorenošću, fleksibilnošću i individualizmom.

Zašto putovati u Vijetnam?

Vijetnam, zemlja bogate povijesti, fascinantne kulture, zadivljujuće prirode i najljubaznijih ljudi na svijetu, je destinacija koja nudi kombinaciju prirodnih ljepota, bogate povijesti, kulturnih iskustava i nevjerojatno ukusne hrane. Njegova pristupačnost i toplina lokalnih ljudi čine ga idealnim mjestom za sve one koji žele otkriti čari jugoistočne Azije, koji traže avanturu, autentičnost i nezaboravne uspomene. 

Putovanje u Vijetnam nudi jedinstvenu priliku za učenje, otkrivanje i osobni rast, što je po meni najveći razlog za odlazak u Vijetnam. Osim što ćemo doživjeti novu kulturu i krajolike, naučit ćemo vrijedne lekcije o otpornosti, skromnosti, zajedništvu, poštivanju prirode i kulturalnih različitosti, a ta iskustva će sa sigurnošću obogatiti naš pogled na svijet i promijeniti način na koji doživljavamo svakodnevni život.

Vijetnamci žive jednostavno, često se oslanjajući na prirodu i tradicionalne načine života, a u ruralnim dijelovima zemlje, mnogi ljudi žive od poljoprivrede, često uzgajajući hranu na malim obiteljskim farmama. Posjet ovim područjima omogućava nam učiti o skromnom načinu života, o tome kako cijeniti ono što imamo i prepoznati ljepotu u jednostavnim stvarima.

Obitelj i zajednica zauzimaju izuzetno važno mjesto u vijetnamskoj kulturi. Tijekom putovanja se primijete snažne obiteljske veze i način na koji zajednice surađuju u svakodnevnom životu, bilo da se radi o poljoprivrednim zadacima, održavanju lokalnih festivala ili jednostavnim svakodnevnim interakcijama. Ova iskustva mogu nas naučiti važnosti solidarnosti i podrške među ljudima.

Vijetnamski narod je poznat po svojoj sposobnost prilagodbe izazovima, bilo da se radi o prirodnim katastrofama, ekonomskim poteškoćama ili povijesnim nevoljama, a tijekom boravka u Vijetnamu možemo vidjeti kako ljudi koriste ono što imaju na inovativan način, pokazujući da kreativnost i snalažljivost mogu prevladati mnoge prepreke.

Putovanje kroz Vijetnam omogućuje nam uvid u bogatu kulturnu baštinu ove zemlje. Različite etničke skupine, običaji, jezici i tradicije doprinose raznolikosti društva i očuvanju tradicionalnog načina života, što razvija toleranciju i razumijevanje prema drugim kulturama.

Užurbani način života, prometni kaos, gužve i česti zastoji nas uče strpljenju, smirenosti, prilagodbi i praktičnom pristupu svakodnevnim izazovima.

A možda najvažnija lekcija koju možemo naučiti u Vijetnamu je zdrav odnos prema hrani i vlastitom tijelu.

Putovanje u i kroz Vijetnam će sa sigurnošću promijeniti svakoga od nas, na bolje, podrazumijeva se!

Što nam je potrebno za putovanje u Vijetnam?