Nakon korejskog rata Južna Koreja bila je jedna od najsiromašnijih zemalja svijeta. 1962. je krenuo veliki ekonomski rast i danas je Južna Koreja dvanaesto najuspješnije gospodarstvo svijeta, a osma najuspješnija zemlja svijeta sto se tiče izvoza. Zemlja koja se izdigla iz ruševina rata i postala globalna sila, svojom kulturom i mentalitetom zadivljuje svijet.

Korejski mentalitet

Korejski mentalitet je prožet složenom mrežom tradicije, modernizacije i čvrstih društvenih normi koje su se razvijale tisućama godina. Da bismo razumjeli korejski način života i mentalitet te prevladali početni kulturološki šok u Koreji, važno je razumjeti pozadinu i povijest Korejaca. Razni aspekti korejske povijesti oblikovali su osebujna obilježja modernih Korejaca i utjecali na korejsku kulturu i mentalitet. Etnički Korejci potječu od nekoliko mongolskih plemenskih skupina koje su migrirale iz današnjeg Sibira i Mandžurije u potrazi za toplijim podnebljima. Jedinstveni korejski jezik, koji nimalo ne sliči kineskom, jedan je od najranijih dokaza individualnosti korejskog naroda. U svojoj dugoj povijesti Korejci nikada nisu napali svoje susjedne zemlje, nisu težili imperijalističkim osvajanjima niti koloniziranju drugih zemalja, oduvijek su uživali u ljepoti svoje zemlje i više vole život na zemlji nego imaginarni raj što objašnjava i jedna od mnogih korejskih poslovica koja odražava mentalitet Korejaca, a koja glasi: „Zemaljsko gnojište bolje je od čuda podzemlja“.

Glavne religije u Južnoj Koreji su konfucijanizam, budizam, kršćanstvo i šamanizam i svaka od njih je na svoj način oblikovala korejski mentalitet, a najveći utjecaj su imali konfucijanizam i budizam.

• Konfucijanizam – državna religija dinastije Joseon živi kao neka vrsta etičkog temelja u glavama većine Korejaca. Kineski filozof Konfucije pozivao je na to da se onima koji su na vlasti treba posvetiti posebno poštovanje. Kada je konfucijanizam dospio u Koreju, evoluirao je u neokonfucijanizam, koji je kombinirao izvorne etičke i političke ideje s kvazi religioznom praksom štovanja predaka i idejom o najstarijem muškarcu kao duhovnoj glavi obitelji. Konfucijanski način razmišljanja nastavlja oblikovati korejsku paradigmu, a neka od ključnih načela su:
  – Izrazi poslušnosti i poštovanja prema starijima – roditeljima, učiteljima, šefu, starijoj braći i sestrama, sve je uređeno hijerarhijski. Niti u jednoj situaciji se ne smije zaboraviti tko je stariji, a tko mlađi. Stariji imaju ​​poslušnost mlađih, ali imaju i odgovornosti. Starija braća i sestre pomažu mlađoj braći i sestrama u plaćanju školarine, šef uvijek plaća ručak itd.
  – Obrazovanje je znak civilizirane osobe. Uspješni ljudi sa srednjom školom, koji su osnovali uspješne tvrtke i ostvarili zavidan uspjeh se srame ako nisu studirali.
  – Javno pokazivanje društvenog statusa od iznimne je važnosti, kako privatno tako i poslovno.
  – Obitelji su važnije od pojedinaca. Cilj svake osobe je povećanje ugleda i bogatstva svoje obitelji. Nitko ne bi trebao birati zanimanje ili se vjenčati s nekim protiv volje svojih roditelja jer bi loš izbor mogao ruinirati ugled obitelji.

• Budizam se pojavio u Koreji za vrijeme vladavine dinastije Koguryo 370. godine i u početku je koegzistirao sa šamanizmom. Mnogi budistički hramovi imaju Samseong-gak (Dvoranu triju duhova) u kojoj se nalaze šamanistička božanstva kao što je Bog planine. Budisti su bili progonjeni tijekom vladavine dinastije Joseon, a njihovi hramovi tolerirani su samo u udaljenim planinskim regijama, a nakon drugog svjetskog rata budizam doživljava još veći pad jer su Korejci počeli težiti ovozemaljskim ciljevima. Ali nagli razvoj Južne Koreje i ubrzanje načina života povećao je interes za duhovnim vrijednostima i tako potaknuo budistički preporod, posjeti hramovima su se povećali i velike su sume novca uložene u ponovnu izgradnju starih hramova. Oko 50% Korejaca pripada nekoj vjerskoj zajednici, a od toga se 45% izjašnjava kao Budisti.
• Prvi kontakt Koreje s kršćanstvom dogodio se u kasnom 18. stoljeću, a došao je s kineskog carskog dvora preko Jezuita kada je korejski aristokrat kršten u Pekingu 1784. godine. Katolička vjera je uzela maha i proširila se tako brzo da ju je korejska vlada shvatila kao prijetnju i snažno ju je potisnula, a Kršćanstvo drugu priliku dobiva osamdesetih godina 19. stoljeća dolaskom američkih protestantskih misionara, koji su osnovali škole i bolnice i stekli brojne sljedbenike. Danas se 38 % vjernika izjašnjava kao Protestanti, a 13% kao Katolici.
• Šamanizam, iako nije religija, je imao najveći utjecaj na korejsku duhovnost. Iako se danas ne prakticiraju naširoko, šamanistički obredi održavaju se za liječenje bolesti, otklanjanje financijskih problema ili sigurno odvođenje preminulog člana obitelji u svijet duhova.

Korejci su poznati po svojoj izuzetnoj radnoj etici. Od rane dobi uče da se uspjeh postiže predanošću, trudom i marljivim radom. Ova predanost rezultira visokim postignućima u industriji, tehnologiji i umjetnosti, ali i stresnom načinu života. U korejskom društvu je sve jedno veliko natjecanje – od poslovnog života do nastave u osnovnoj školi. Obrazovni sustav Koreje je izuzetno kompetitivan, da bi se upisali na jedno od najboljih korejskih sveučilišta, gimnazijalci prolaze kroz iscrpljujuće razdoblje i provode preko 14 sati dnevno učeći napamet hrpu gradiva za prijemni ispit. Kako bi bili konkurentni u školi, privatno plaćaju velike sume novca za dodatno obrazovanje, a rezultat svega toga je povećanje društvenih podjela. Kako bi ostali konkurentni, korejski fanatizam proteže se i na zdravlje, tjelesna forma je važna, a velike količine „zdrave“ hrane i pića prodaju se svaki dan i svaki od tih produkata tvrdi da je „Energie-Booster“.

Iako mlađi ljudi u Koreji danas uživaju više slobode od prethodnih generacija, oni su još uvijek vrlo ograničeni u usporedbi s mladim ljudima na zapadu. Njihova buduća karijera određena je rezultatima na prijemnom ispitu za fakultet i bogatstvom njihovih roditelja. Mnogi mladi Korejci žive sa svojim roditeljima i u svojim 30-ima i moraju se pridržavati doktrine „moja kuća, moja pravila“. U školi ili na poslu moraju slijediti upute svojih učitelja, profesora ili nadređenih, a doma svojih roditelja, što im ostavlja vrlo malo kontrole nad vlastitim životom. U kulturama s više individualne neovisnosti i blažim hijerarhijama teško je zamisliti takav način života u kojem kontrolirate samo djelić svog svakodnevnog života.

Chaemyoun – očuvanje obraza

Koncept „očuvanje obraza“ (u Koreji poznat kao „chaemyoun“) igra središnju ulogu u korejskom ponašanju i mišljenju. „Obraz“ u većini azijskih kultura označava nečiji ugled, utjecaj, dostojanstvo i čast. U Južnoj Koreji „Chaemyoun“ se također shvaća vrlo ozbiljno, novo značenje je dobio u 20. stoljeću kada su ljudi morali naučiti skrivati ​​svoj bijes i frustraciju i živjeti pod maskom. Iako se i danas ulažu veliki napori da se prikriju pravi osjećaji, mnogi moderni Korejci manje se trude prikrivati svoje osjećaje, „Chaemyoun“ danas više predstavlja prezentiranje svoga statusa i uloge u obitelji, društvu i na poslu, a financijski i akademski status također su vrlo važni. Gubitak obraza označava „sramotne“ situacije kao što je razvod, nezaposlenost, siromaštvo, loše ocjene itd.

Iako tradicija čini temelje korejskog društva, Koreja obiluje inovacijama i tehnološkim razvojem, a svojom brzom modernizacijom postala je jedna od vodećih svjetskih sila u tehnološkom sektoru. Tvrtke poput Samsunga, LG-a i Hyundaija postale su globalni divovi, a kreativnost i tehnološka stručnost Korejaca postale su prepoznatljive diljem svijeta.

Kroz turbulentnu povijest, Koreja je izgradila snažan nacionalni identitet, a Korejci su poznati po svom nacionalnom ponosu, koji se očituje kroz podršku svojoj zemlji u sportu, kulturi i politici. Ova duboka povezanost s nacionalnim identitetom često je ključna za razumijevanje njihove percepcije i ponašanja.

Korejski mentalitet je složena mreža tradicije, inovacije i nacionalnog identiteta. Kroz svoju bogatu povijest, Koreja je uspjela očuvati svoje tradicionalne vrijednosti dok istovremeno postaje globalna sila u tehnologiji, ekonomiji i kulturi. Razumijevanje ovog mentaliteta ključno je za uspostavljanje uspješnih odnosa s ovim dinamičnim narodom. 

Zašto putovati u Koreju?

Južna Koreja nudi bogatu i fascinantnu kulturu koja je duboko ukorijenjena u stoljetne tradicije od veličanstvenih palača i budističkih hramova do tradicionalnih Hanok sela koja čuvaju arhitekturu prošlih razdoblja. Povijest zemlje obilježena je i dramatičnim događajima poput podjele Korejskog poluotoka, zbog čega je zemlja postala zanimljiva destinacija za ljubitelje povijesti.

Uz svoju duboko ukorijenjenu tradiciju Južna Koreja je pionir moderne tehnologije i pop kulture. Seoul, glavni grad, živahna je metropola s najsuvremenijim neboderima, izvrsnom javnom infrastrukturom i dinamičnim gradskim životom. Korejska pop kultura, uključujući K-pop, K-drame i modu, ima obožavatelje diljem svijeta, što zemlju čini privlačnom i mlađim putnicima. Ali Južna Koreja nije poznata samo po svojim gradovima, već i po prekrasnoj prirodi. Od planina Nacionalnog parka Seoraksan preko slikovitih obalnih krajolika do vulkanskog otoka Jeju, poznatog po svojim plažama, vodopadima i jedinstvenim formacijama lave, zemlja nudi brojne mogućnosti za aktivnosti na otvorenom.

Koreja je zemlja u koju su posjetitelji dobrodošli, a njeni stanovnici su poznati po svojoj gostoljubivosti i pristojnosti i svakom posjetitelju nude priliku duboko uroniti u lokalnu kulturu kroz prijateljski kontakt s lokalnim stanovništvom. Osim toga kroz tradicionalne korejske čajane, boravke u hramovima i posjetu Demilitariziranoj zoni (DMZ) na granici sa Sjevernom Korejom, ova zemlja nudi jedinstvena iskustva kakvih nema nigdje drugdje na svijetu.

Korejska kuhinja je još jedan razlog za posjetiti Južnu Koreju. Poznata je po svojoj raznolikosti i intenzivnim aromama. Jela poput kimchija, bibimbapa i korejskog roštilja popularna su diljem svijeta, a ponuda ulične hrane je impresivna i nudi razne ukusne i pristupačne opcije.

Južna Koreja je putnička destinacija koja spaja tradiciju i modernost na fascinantan način i ima mnogo toga za ponuditi, kako kulturološki tako i slikovito. Bilo da ste ljubitelj povijesti, prirode, hrane ili pop kulture, Južna Koreja ima za svakoga ponešto.

Što nam je potrebno za putovanje u Južnu Koreju?