Povijest Balija seže u daleku prošlost, a tradicija koja se razvijala tisućama godina i danas oblikuje svakodnevni život na otoku. Otkrivanje baležanske kulture omogućuje nam razumijevanje utjecaja različitih razdoblja i vladavina, i unatoč tim povijesnim izazovima Bali je zadržao osebujan identitet koji se odražava u tradiciji, koju otočani svakodnevno žive. Bogata povijest Balija fascinantan je mozaik prošlih civilizacija, duboko ukorijenjenih vjerskih uvjerenja i kulturoloških promjena i sve to je oblikovalo baležansko društvo danas. Javanska i hinduistička tradicija i običaji duboko su utkani u rituale, arhitekturu i umjetnost kojima se svaki posjetitelj divi. Impresivne rižine terase predstavljaju ne samo poljoprivredni inženjering nego i duboko razumijevanje prirode i kozmologije Baležana, što je vidljivo u njihovim sustavima za navodnjavanje Subak, koji je uvršten na UNESCO-v popis svjetske baštine.

Budistički samostani i hinduistički hramovi, kao što je Pura Tanah Lot, simboliziraju duhovni sklad, ali kulturološka povijest Balija se ne očituje samo u spomenicima i hramovima, nego i u toplim osmijesima Baležana, koji poštuju svoju povijest i održavaju je živom. Kroz održavanje tradicije i kulturološke raznolikosti je Bali postao otok koji neprestano balansira između svoje veličanstvene prošlosti i dinamične sadašnjosti.

Povijest Balija snažan je primjer kako kulture mogu zadržati svoju bit unatoč promjenjivim povijesnim događajima. Otok je doživio brojne promjene tijekom stoljeća – od ranih naseljavanja, javanskih utjecaja do kolonijalnih osvajanja i integracije u modernu Republiku Indoneziju. Svaka od ovih faza odigrala je značajnu ulogu u oblikovanju povijesti i očuvanju kulture Balija. Bali je odličan pokazatelj kako društvo može održati svoje tradicije čak i u vremenima preokreta. Povijesni događaji, bili oni sukobi, kolonijalna vladavina ili utjecaj stranih kultura, paradoksalno su pridonijeli učvršćivanju kulturološkog identiteta otoka. Obredi, ceremonije i društvene strukture pokazale su se postojanima i nude živopisno svjedočanstvo prošlosti. Danas Bali predstavlja fascinantnu sintezu tradicije i suvremenosti, a oblikovan je podjednako prošlošću i sadašnjim razvojem. Otok je mudro uspio sačuvati svoje kulturološke korijene, a istovremeno se otvorio globaliziranom svijetu. Tako privlači putnike koji u znamenitostima prepoznaju djelić proživljene povijesti, ali i digitalne nomade koji traže ravnotežu između baležanske drevne tradicije i suvremenosti.

Baležanski mentalitet

Bali nije poznat samo po svojim prekrasnim plažama, hramovima i poljima riže nego i po jedinstvenom mentalitetu svojih stanovnika, koji je oblikovan nizom povijesnih, kulturoloških, vjerskih i prirodnih utjecaja.

Baležanski mentalitet duboko je ukorijenjen u kulturološke i duhovne tradicije otoka i snažno utječe na životni stil, društvene odnose i svjetonazor Baležana. Srž baležanskog mentaliteta je njegovo duhovno težište. Bali je pretežno hinduistički, za razliku od većine drugih dijelova Indonezije, ali baležanska verzija hinduizma je jedinstvena kombinacija hinduističke, budističke i autohtone animističke prakse i to se odražava u svakodnevnim ritualima i slavljima koja prožimaju živote Baležana. Svaki dan počinje molitvama i žrtvenim darovima Bogovima i duhovima kako bi se održali sklad i ravnoteža. Ovi rituali, poznati kao „Canang Sari“, mali su žrtveni darovi cvijeća, riže i tamjana u pletenim posudama od palminog lišća, a simboliziraju zahvalnost i molbu za zaštitu i blagoslov.

Baležani su poznati po svojoj umjetničkoj kreativnosti, koja je ključni dio svakodnevnog života i odražava duhovni i kulturološki identitet otoka. Ples, glazba, slikanje i rezbarenje nisu samo oblici izražavanja nego i mediji kroz koje se prenose vjerske i kulturalne priče. Tradicionalni baležanski plesovi kao što su Legong ili Barong pričaju mitske priče i usko su povezani s vjerskim ceremonijama. Gamelan glazba također je sastavni dio rituala i to nije samo kulturalno izražavanje nego i sredstvo jačanja zajednice i očuvanja tradicije. I upravo je zajednica druga najbitnija značajka baležanskog mentaliteta. Baležani žive prema principu Gotong Royong što znači “zajednički napor”. Ova filozofija promiče suradnju i uzajamnu pomoć u zajednici, bilo da se pripremaju za slavlja, grade kuću ili se suočavaju s prirodnim katastrofama, što god radili Baležani se međusobno podupiru i dijele resurse i radnu snagu. Taj mentalitet kolektiva je vidljiv i u Banjarima, lokalnim seoskim zajednicama koje organiziraju društveni i kulturalni život otoka, gdje se odluke često donose na zajedničkim sastancima na kojima se naglasak stavlja na konsenzus i suradnju.

Treća bitna značajka baležanskog mentaliteta je duboka povezanost s prirodom. To se odražava u filozofiji Tri hita karana, koja definira tri izvora sreće: sklad s Bogom, sklad među ljudima i sklad s prirodom. Ova načela su obilježja baležanskog životnog stila i promiču održivu i punu poštovanja interakciju s okolišem, a rižina polja postavljena na umjetničkim terasama su najbolji primjer tog sklada i primjer održive poljoprivrede.

Posljednjih desetljeća turizam je značajno utjecao na gospodarstvo i kulturu Balija, a kontakt s turistima iz cijeloga svijeta učinio je Baležane tolerantnim i otvorenim društvom. Turizam je s jedne strane stvorio nove gospodarske prilike, ali s druge strane je donio i izazove očuvanja kulturološkog identiteta kojeg su Baležani savršeno uspjeli sačuvati, tako da baležansko društvo danas predstavlja fascinantnu sintezu tradicije i suvremenosti.

Baležanski mentalitet je fascinantan mozaik duhovnosti, usmjerenosti prema zajednici, umjetničke kreativnosti i bliskosti s prirodom. Ove vrijednosti i uvjerenja ne samo da oblikuju svakodnevni život na otoku nego nude i vrijedne lekcije svima nama za održiv i skladan način života u ovom svijetu kojeg karakteriziraju individualizam i materijalizam. Bali nam svima nudi inspirativan primjer življenja u skladu s višim vrijednostima i prirodnim okolišem.

Tri hita karana

Uzgoj riže na Baliju ima iznimno dugu tradiciju i podrazumijeva izuzetno naporan i dugotrajan rad. Riža se prvenstveno koristi kao hrana, mada se još uvijek u nekim dijelovima koristi i kao sredstvo plaćanja i osigurava egzistenciju mnogim Baležanima. Gotovo četvrtina cijelog otoka se koristi za uzgoj riže tako da ne čudi da je Bali pun rižinih terasa, koje Baležani vole nazivati ​​stubama do neba bogova.

Uzgoj riže zahtijeva rad u polju bez strojeva, ali uzgajivači riže su modernizirani kada je u pitanju tehnologija navodnjavanja. Ti sustavi navodnjavanja se zovu Subak i jako su složeni, a 2012. god. su uvršteni na UNESCO-v popis svjetske baštine. Subak u prijevodu znači “spojena voda” i to je puno više od sustava za navodnjavanje, to je zajednica, ruralna ustanova, kao neka vrsta zadruge, koja regulira dodjelu vode, koja je neophodna za uzgoj riže na tradicionalnim rižinim terasama. Samo članovi Subaka, koji plaćaju doprinose koji se prikupljaju i troše za društvene svrhe, kao što su vjerski obredi, smiju uzgajati rižu. Uzgoj riže na Baliju nema samo ekonomske nego i religijske aspekte zato su na izvorima izgrađeni Hramovi gdje se donose darovi božici poljoprivrede Dewi Sri. Osim toga, ovakav način uzgoja riže pokazuje poštovanje farmera prema vlastitoj zemlji. Neke od tih terasa su stare i preko tisuću godina i stoga tvore vlastiti ekosustav. Uzgoj riže je složen proces, muški je posao saditi rižu, ali kada je spremna za žetvu, cijelo selo se uključuje. Težak je to i intenzivan posao kojeg svi zajedno moraju raditi.

U tom cijelom procesu, kao uostalom i u cijelom životu Baležana, filozofija Tri Hita Karana igra glavnu ulogu. Tri Hita Karana je hinduistička mudrost odnosno životna filozofija svakog Baležana, a naziv se može prevesti kao „tri principa kojima se kreira obilje na duhovnoj i tjelesnoj razini“, to su u biti principi kreiranja blagostanja. Prvi princip je harmoničan sklad među ljudima, drugi princip je sklad s prirodom, a treći princip je harmoničan odnos s religijom, odnosno Bogom.

Tri Hita Karana se primjećuje u svakom području života na Baliju, a osobito se primjećuje u uzgoju riže. Za uspješnu berbu potrebna je složna suradnja, što karakterizira prvi princip. Kako uzgoj riže ovisi o plodnosti polja, prirodu je potrebno njegovati i štititi – što karakterizira drugi princip. A treći princip karakterizira poštivanje bogova i tijesna veza između poljoprivrede i religije.

Kopi Luwak

Vjerojatno ste svi čuli za Kopi Luwak, najskuplju kavu na svijetu, a znate li kako se ta kava proizvodi i što čini tu proizvodnju tako posebnom?
Počeci proizvodnje kave sežu u 17. stoljeće kada su Nizozemci donijeli slatko voće kave u Indoneziju, što je azijskoj cibetki (pjegavom musangu iz obitelji mačaka) postala omiljena hrana. Cibetke vole noću grickati plodove kave, koji jako podsjećaju na trešnje, ali oni mogu probaviti samo mesnati dio tih plodova tako da koštice izbacuju u izmetu. U crijevima cibetke dolazi do mokre fermentacije, koja razgrađuje određene proteine zahvaljujući enzimima koje cibetke imaju u crijevima i na taj način se iz zrna kave izvlači gorčina, dajući kavi blažu, ali punu aromu. Bitno mi je naglasiti da zrno kave tijekom cijelog probavnog procesa nikada ne dolazi u izravan kontakt s unutricom crijeva cibetke, jer je obavijeno tankim, ali vrlo otpornim slojem pergamenta koji ga štiti. U daljnjem procesu zrna kave se podvrgavaju prvoklasnom procesu čišćenja i sušenja, a nakon toga se suše na suncu. Onda se uklanjaju preostale pergamentne membrane i otklanjaju neispravna zrna nakon čega se ide na prženje. Taj cijeli proces potpuno mijenja okus zrna kave i naziva se Kopi Luwak, u prijevodu s indonezijskog Kopi znači kava, a Luwak cibetka, a Kopi Luwak nije naziv za ovu kavu nego za ovaj cijeli proces, koji je izuzetno zahtjevan, a ako u ovo uključimo i sakupljanje izmeta cibetke onda uopće ne čudi da jedan kilogram ove kave košta između 800 i 1200 €. Kopi Luwak je potpuno održiv način proizvodnje kave jer je to win win situacija i za cibetke i za prizvođače kave. Ali ljudska pohlepa je jednostavno nemjerljiva, ta ista pohlepa je dovela našu planetu u ovo stanje u kojem je danas, tako su iz te pohlepe ljudi došli na ideju cibetke stavljati u kaveze i toviti ih plodovima kave kako bi povećali proizvodnju i u konačnici profit. Iz tog razloga je potpuno razumljivo da mnogi ovakvu proizvodnju Kopi Luwaka ne smatraju moralnom, a i ja sam jedna od njih, zato se pokušava naći alternativa. Već dobrih 20 godina znanstvenici pokušavaju dešifrirati ključne enzime u crijevima cibetke i otkriti što se točno događa sa zrnom tijekom fermentacije u crijevima. Pa tako njujorška tvrtka Afineur pokušava napraviti revoluciju u proizvodnji kave tako što zrna kave podvrgavaju nekoj vrsti fermentacije, čime smanjuju gorke tvari u zrnu.

Na Baliju je moguće pronaći plantaže na kojima se cibetke ne drže u kavezima, na kojima je ovaj cijeli proces proizvodnje održiv i na kojima možete kušati Kopi Luwak kavu po pristojnim cijenama. Ja nikada u životu nisam popila bolju kavu, već sam miris je nevjerojatan, a okus je potpuno blage gorčine s čokoladnim i orašastim notama, nevjerojatno je ukusna.

Zašto putovati na Bali?

Svatko tko je posjetio Bali zna da je ovaj otok puno više od nasmijanog lokalnog stanovništva, prekrasne kulture i spektakularne prirode. Bali je duhovno središte Indonezije. Preko 90% stanovništva su Hinduisti i religija je duboko ukorijenjena u svakodnevni život. Bali je jedno od najživopisnijih svjetskih središta spiritualnosti i samootkrivanja i zato privlači veliki broj ljudi zainteresiranih za iscjeljivanje, yogu, meditaciju, samosvijest i transformaciju.

Ali što je to na Baliju što pokreće ovu moćnu energiju?

Mi smo dobile slijedeće objasnjenje.

Vjerojatno je svatko od nas čuo za čakre. U ljudskom tijelu postoji 7 glavnih čakri koje su u biti energetski centri koji nas održavaju zdravima i uravnoteženima na tjelesnom, mentalnom i emocionalnom planu. 7 čakri proteže se duž kralježnice sve do tjemena i zadužene su za određene funkcije u našem tijelu. Baš kao što čovjek ima svoje vlastite energetske centre ili čakre, tako i naša planeta Zemlja ima svoje.

Kada je riječ o Zemlji, ley linije (hrvatski prijevod je zmajeve linije ) su energetske linije koje se motaju oko Zemlje na sličan način kao naš DNK. Vjeruje se da ley linije prenose energetsku informaciju visoke vibracije oko Zemlje i da su mjesta na kojima se sijeku ley linije visoke energetske točke i da sadrže visoku koncentraciju električnog naboja. Na sjecištima ovih linija se nalaze neki od najpoznatijih hramova i spomenika na svijetu: Egipatske piramide, Machu Picchu, Stonehenge i Angkor Wat. Većina drevnih kultura diljem svijeta ima svoje poimanje ley linija, pa tako su u Kini poznate kao „zmajeve linije“, u Južnoj Americi su ih šamani nazivali „spirit lines“, u Australiji su ih drevni Aboridžini nazivali „dream lines“, a na Zapadu ih nazivaju „ley lines“.

Ako su ove ley linije energetske struje, onda bi bilo logično da Zemlja ima svoje energetske centre odnosno čakre. Čakre Zemlje su Mount Shasta – Kalifornija (korijenska čakra), jezero Titicaca – Peru (sakralna čakra), Uluru – Australija (čakra solarnog pleksusa), Stonehenge – Engleska (čakra srca), Velika piramida – Jeruzalem (čakra grla), i Himalajske planine – Tibet (krunska čakra.). Čakra trećeg oka je jedina koja se kreće, to je zbog kretanja Zemljine osi.
Iako ovih 7 čakri imaju vrlo visoku energiju, postoje i druge visoke energetske točke diljem svijeta kroz koje prolaze ley linije, a to su Bermudski trokut, planina Fuji u Japanu, Maui na Havajima, Sedonu u Arizoni, jezero Taupo na Novom Zelandu i Bali u Indoneziji.
Kao što možemo primijetiti, točke čakri i mjesta na kojima se križaju ley linije obično se nalaze tamo gdje se nalaze vulkani ili aktivna područja Zemlje. To je zbog njihovih bogatih naslaga kristala, elektromagnetskog vulkanskog materijala i povećanog ormusa.

Svatko od nas drugačije doživljava ova energetska mjesta, neki ljudi su osjetljiviji od drugih pa je njihovo doživljavanje puno intenzivnije. Ove lokacije imaju tendenciju povećati nam energiju ili uvjerenja koja nisu u skladu s našim prirodnim ja, a to nam pomaže postati više usklađen sa svojim pravim ja.

Osim čakri oko Zemlje postoje i vrtlozi, koji su takodjer intenzivne točke koje mogu ujačati sve emocije koje proživljavamo. Otok Bali je energetski vrtlog koji je lokacija Kundalini energije, formirane od dvije velike ley linije koje se sijeku i imaju veliku moć i energiju. Smatra se da ovaj centar pročišćava krv Zemlje, a time čisti i pomlađuje našu vlastitu dušu i tijelo. Zato se Bali smatra svjetskim centrom za pročišćavanje – mjestom gdje se čisti energija planete.

Na Baliju ley linije ne prolaze kroz jedno nego šest mjesta gdje se energija svakog elementa pročišćava. Uluwatu hram je mjesto gdje se pročiśćava energija elementa Zemlje. Mount Batur, aktivni vulkan i druga najsvetija planina za Baležane, mjesto je na kojem se čisti energija elementa vatre. Mount Agung, najviša točka otoka i smatra se najsvetijim vrhom, čisti element zraka. Tirta Empul, hram u kojem mještani izvode rituale pročišćavanja svetom izvorskom vodom, mjesto je gdje se element etera čisti a postoji i šesti centar na sjeverozapadu Balija koji se zove Pulaki i pomaže u cijelom procesu pročišćavanja.

Imajući sve ovo na umu, nije ni čudo da je Bali poznat kao mjesto transformacije, mjesto pročišćenja i mjesto koje može podići našu frekvenciju. Stoljećima je poznato među lokalnim stanovništvom po tome što energijom izaziva buđenje i promjenu. Osim toga Bali ujačava sve naše emocije i doživljaje i suočava nas s našim najdubljim istinama.

U ovo ili vjerujemo ili ne vjerujemo, to je na nama. Ja nisam nešto spiritualna osoba, niti volim vjerovati u bilo što osim u samu sebe, ali sam na Baliju osjetila neku energiju koja je na mene jako intenzivno djelovala, od samog početka sam osjetila promjene na samoj sebi, nemajući neko objašnjenje za to, ovo objašnjenje koje sam kasnije dobila mi pričinjava smisao.

Što nam je potrebno za putovanje u Indoneziju?