Umjetna inteligencija (AI – artificial intelligence) je jedna od najdiskutiranijih tema u tehnološkoj industriji i posljednjih godina je napravila ogroman napredak. Ova tehnologija ima nevjerojatan potencijal revolucionirati naš svakodnevni život u mnogim područjima, i mislim da više nitko ne sumnja da će se to uskoro i dogoditi.

Mediji su prepuni članaka o umjetnoj inteligenciji, a jeste li se upitali što je ustvari umjetna inteligencija? Umjetna inteligencija je nastojanje da se bitni aspekti ljudske inteligencije prenesu na strojeve. Budući da ne postoji točna definicija pojma „inteligencija“ još uvijek ne postoji opća definicija umjetne inteligencije. Ali ono što se svakako sa sigurnošnu može reći je: „Računala bi trebala, slično kao i mi ljudi, učiti uz pomoć podataka i iz iskustava, prosuđivati ​​i samostalno rješavati probleme s ciljem boljeg izvršavanja zadataka“.

Sustavi umjetne inteligencije nisu budućnost, oni se već sada učinkovito koriste u različitim aplikacijama, prepoznaju naše lice na pametnom telefonu, prometne znakove uz cestu, navigiraju nas u vožnji kako bismo izbjegli prometne gužve, daju nam savjete za prodaju dionica ili gledanje serija na Netflixu, Siri i Alexa razgovaraju s nama, koriste se i u zdravstvu kao podrška u izradi dijagnoza, razvoju planova liječenja i kliničkim ispitivanjima kao i za bržu i precizniju analizu rendgenskih slika.… Ali sve to su tek počeci, njihove mogućnosti su puno veće od ovoga što danas imamo.

Potencijal umjetne inteligencije da promijeni naš svijet je ogroman. AI će automatizirati i ubrzati radne procese preuzimanjem složenih zadataka koje danas obavljaju ljudi, što će nam omogućiti učinkovitiji i produktivniji rad. Najbolji primjer je upotreba umjetne inteligencije u korisničkoj službi, gdje se chatbotovi koriste za automatsko odgovaranje i rješavanje upita korisnika, i tako smanjuju vrijeme čekanja korisnika i omogućuju tvrtkama pružanje usluga 24/7 bez potrebe za ljudskim resursima.

Teško je točno predvidjeti kako će izgledati budućnost umjetne inteligencije, ali je sigurno da će revolucionirati dosadašnji način rada jer  umjetna inteligencija može obavljati mnoge zadatke brže, učinkovitije i točnije od čovjeka i na taj način značajno povećati učinkovitost u mnogim područjima kao što su zdravstvo, financije, customer relationship management, supply-chain-management, upravljanje ljudskim resursima, promet, transport, prodaja, marketing, obrazovanje, znanstveno istraživanje itd. I ono što možda najviše veseli je korištenje AI-ja za otkrivanje i rješavanje ekoloških problema, primjerice praćenjem podataka o klimi i okolišu i predviđanjem prirodnih katastrofa. Prema procjeni Microsofta i PwC-a AI bi mogao smanjiti globalne emisije CO2 za oko četiri posto do 2030. godine. Već postoji čitav spektar rješenja umjetne inteligencije za poboljšanje kvalitete vode, zaustavljanje izumiranja rijetkih vrsta životinja, uzgoj žitarica na održiviji način, smanjenje bacanje hrane, uštedu električne energije…

U konačnici AI može poslužiti kao ključna tehnologija za razvoj nekih novih tehnologija i aplikacija. 

Strahovi od umjetne inteligencije

Ovo sve zvuči odlično, ali se neki ljudi ipak boje budućnosti s umjetnom inteligencijom. Najveći strah je od gubitka posla jer strojevi mogu obavljati mnoge zadatke bolje i učinkovitije od ljudi. Neki ljudi se boje da bi umjetna inteligencija mogla donositi moralne odluke i preuzimati odgovornost za negativne posljedice bez mogućnosti donošenja moralnih odluka na odgovoran način. Postoji strah i da bi umjetna inteligencija mogla ugroziti našu privatnost i zaštitu podataka. 

Možda ova zabrinutost nije ni neopravdana, ali moramo ju otkloniti kako bismo imali uspješnu budućnost s umjetnom inteligencijom jer ona može riješiti mnoge probleme i značajno poboljšati živote ljudi i učiniti ih lakšim i praktičnijim, ali i stvoriti bolje i pravednije društvo. Ja osobno mislim da nemamo nikakvog razloga bojati se umjetne inteligencije, umjesto toga trebali bismo se usredotočiti na pametnu regulaciju odgovornosti informatičara i korisnika umjetne inteligencije kako bismo osigurali da njihov učinak bude što pozitivniji. 

AI može riješiti razne probleme analizirajući velike količine podataka, prepoznavajući složene obrasce i donoseći odluke na temelju podataka, ali ovdje je važno napomenuti da umjetna inteligencija ne nudi univerzalna rješenja za sve probleme i da se njezino korištenje mora pažljivo pratiti kako bi se izbjegli negativni učinci, što bi značilo da se AI mora odgovorno i etično razvijati, ali i koristiti, kako bismo sve njegove prednosti maksimalno iskoristili, a potencijalne negativne utjecaje sveli na minimum.

Mislim da je izuzetno bitno da vlade i tvrtke poduzmu sve korake kako bi zajamčile odgovornu i etičku upotrebu umjetne inteligencije, zaštitile podatke i privatnost te razvile mjere za premošćivanje jaza u radnoj snazi ​​kojeg upotreba umjetne inteligencije može stvoriti. Ovdje se najveći naglasak stavlja na obrazovanje, koje bi moralo biti ključno kako bi se ljudima pružile vještine za rad i uspješan život u svijetu s umjetnom inteligencijom. Ali s tim se mora početi već sada!

Umjetna inteligencija će nas uništiti?

Sve češće čitamo o tome kako će umjetna inteligencija uništiti neke poslove, kako će nestati neka zanimanja i kako će nezaposlenost porasti, ali to nije točno. Istina je da će neki poslovi nestati zbog umjetne inteligencije, ali s druge strane će se stvoriti nova radna mjesta i nova zanimanja koja će mnoge ljude osloboditi obavljanja teških, složenih i rutinskih poslova i mogu slobodno reći da će to biti poslovi koji imaju veću vrijednost, koji zahtijevaju kreativnost, empatiju i strateško razmišljanje. Strojevi će uglavnom zamijeniti rutinske poslove koji se sastoje od neograničenog ponavljanja istih, dosadnih zadataka, koje strojevi uz pomoć jednostavnih algoritama mogu odrađivati puno učinkovitije. Ali upravo su ti rutinski poslovi glavni uzroci Burnouta i nezadovoljstva kod ljudi jer većina ljudi se ne može pomiriti s tim da svaki dan rade iste stvari i tako cijeli život.

Primjeri zanimanja koja su ugrožena umjetnom inteligencijom su: tvornički radnici, uredski radnici, bankari, prevoditelji, računovođe, blagajnici, vozači kamiona i vozači drugih vozila, knjigovođe, prodavači, pa čak i liječnici u određenim područjima. Ali s druge strane umjetna inteligencija stvara nova radna mjesta, posebice u područjima kao što su znanost o podacima, analiza podataka, razvoj i nadzor sustava umjetne inteligencije, a tu se najviše misli na machine learning engineer-e, AI-developere, AI-etičare, AI-product managere, AI-designere, AI-novinare, AI-odvjetnike, AI-liječnike, AI-istraživače, stručnjake za AI sigurnost… Također će biti potražnje za stručnjacima za integraciju umjetne inteligencije u postojeće sustave i poslovne procese, a tako bi se mogla stvoriti ​​nova zanimanja kao što su savjetnici za umjetnu inteligenciju, voditelji projekata za umjetnu inteligenciju i stručnjaci za integraciju umjetne inteligencije. Što znači da će potražnja za vještinama koje su ključne za ljudske interakcije i kreativno razmišljanje i dalje biti u porastu. Ovdje ću navesti konkretan primjer Švicarske, jedne od najinovativnijih zemalja svijeta, u kojoj živim zadnjih 18 god. i koja se u tom periodu tehnološki jako razvila i digitalizirala i ti procesi se još više ubrzavaju. Švicarska nikada u svojoj povijesti nije imala ovoliko otvorenih radnih mjesta i ovoliku potrebu za stručnim kadrom kao danas. To nam je izvrstan pokazatelj da automatiziranje poslova i umjetna inteligencija neće stvoriti veću nezaposlenost, naprotiv.

Priprema za svijet umjetne inteligencije

Da bismo uspješno i bezbolno ušli u svijet umjetne inteligencije društvo se mora dobro pripremi za nadolazeće promjene, osiguravajući ljudima potrebnu naobrazbu za poslove budućnosti s ciljem da svaki pojedinac ima mogućnost iskoristiti sve prednosti umjetne inteligencije. Ovdje stavljam poseban naglasak na pripremu djece i mladih za svijet u kojem ćemo živjeti. Mlade ljude bi trebalo vrlo rano početi informirati i podučavati o mogućnostima poslovne orijentacije i stvoriti im predodžbu o razvoju društva. Isto kao što su se nekada davno djeca od najranijeg djetinjstva pripremala na lov jer je to bio jedini način preživljavanja, i danas se djeca moraju pripremiti na život i samostalno preživljavanje. Samo što je danas potrebno razvijati neke druge sposobnosti kao što su: 

  • emocionalna inteligencija jer djeca moraju naučiti razumjeti i regulirati vlastite emocije i emocije drugih
  • komunikacijske vještine jer djeca moraju naučiti kako učinkovito komunicirati, usmeno i pismeno, kako bi se izrazili i pregovarali o svojim idejama i mišljenjima
  • timski rad i suradnja jer djeca moraju naučiti kako raditi kao dio tima i surađivati ​​s drugima kako bi postizali zajedničke ciljeve i rješavali probleme
  • kreativnost i inovativna sposobnost jer djeca moraju naučiti razmišljati kreativno i inovativno kako bi razvijali nova rješenja za izazove koji dolaze
  • etički i moralan način razmišljanja jer djeca moraju naučiti prepoznati moralne i etičke implikacije umjetne inteligencije i razgovarati o njima kako bi poboljšali svoju sposobnost donošenja etičkih odluka
  • razumijevanje tehnologije jer djeca moraju naučiti razviti osnovno razumijevanje tehnologije i digitalnog svijeta
  • svijest o podacima jer djeca moraju naučiti kako se podaci prikupljaju, obrađuju i koriste te biti svjesni implicitnih i eksplicitnih uvjeta pod kojima se podaci prikupljaju
  • poticanje kritičkog razmišljanja jer djeca moraju naučiti kritički razmišljati o utjecaju tehnologije i umjetne inteligencije na društvo i pojedince
  • Odgovornost jer djeca moraju naučiti da svako djelovanje ima svoje posljedice i moraju naučiti preuzeti odgovornost za svoje postupke

Podučavanjem ovih vještina mladi se mogu pripremiti za budućnost s umjetnom inteligencijom, koju će uspješno i odgovorno razvijati i koristiti, i biti ce spremni za prosperitetnu i ispunjenu budućnost, bez obzira na izazove s kojima se suočavaju.

Bogate i uspješne zemlje već odavno rade na ovim pripremama, a one siromašne i nerazvijene će naravno kasniti, ali zato roditelji i prosvjetni radnici moraju preuzeti odgovornost, ne oslanjajući se na sustave, politike, vlade… Već odavno živimo u globalnom svijetu, u kojem Mati iz Supetra na tržištu rada ne konkuriraju samo Ante iz Sumartina i Marko iz Bola, nego i Retto s ETH Zürich, Smith s University of Oxford, Ethan s Yale University ili François sa Sorbonne University, i zato podučavanje ovih vještina i priprema mladih za budućnost mora biti na globalnoj razini, kako bi uopće mogli sudjelovati u stvaranju boljeg svijeta.

Prava instina o umjetnoj inteligenciji

Što imamo manje znanja više smo podložni utjecajima sa strane, manipulativniji smo i jako su nam smanjene sposobnosti razlikovanja istine od laži. Vjerojatno ste i vi isto kao i ja čuli kako će jednog dana roboti vladati svijetom i kako će preuzeti kontrolu nad nama i poubijati nas i tko zna što sve još. Ako ste već došli do ovog reda ovog članka onda sam prilično sigurna da baš ne vjerujete u sve gluposti koje čujete ili pročitate. Najbitnija stvar koju moramo shvatiti kod umjetne inteligencije je: „UMJETNA INTELIGENCIJA JE STROJ, ALAT ILI BOLJE REČENO PROGRAM, KOJEG SU RAZVILI I PROGRAMIRALI LJUDI!!!“ To nikada ne smijete zaboraviti!!! Umjetna inteligencija je sposobna samostalno donositi odluke i reagirati na uvjete okoline, ali sve njezine radnje se temelje na pravilima i podacima koje im daju ljudi. AI ne može kontrolirati ljude, on djeluje na temelju informacija i pravila koje dobiva od ljudi. Koliko god AI bio napredan i moćan, potpuna kontrola nad njegovim funkcijama i odlukama ostaje na ljudima koji ga razvijaju i upravljaju njime.

AI sustavi nemaju svijest, oni su skup tehnologija koje omogućavaju računalima izvršavanje zadataka koje inače mogu obavljati samo ljudi, poput razumijevanja prirodnog jezika, rješavanja složenih problema i učenja iz podataka. Ove tehnologije koriste algoritme i podatke za donošenje odluka, ali nemaju vlastite misli, emocije ili iskustva. Neki istraživači istražuju mogućnost davanja određenog stupnja svijesti ili samosvijesti AI sustavima, ali to je kontroverzno i ​​uglavnom neistraženo područje koje još uvijek predstavlja mnoge izazove na znanstvenoj i etičkoj razini. O tome raspravljaju znanstvenici i filozofi i još ne postoji definitivan odgovor može li umjetna inteligencija ikada razviti svijest ili je svijest isključiva osobina živih bića. Neki stručnjaci vjeruju da bi u budućnosti moglo biti moguće konstruirati sustave umjetne inteligencije za prikaz ljudskih emocija, inteligencije i svijesti dok drugi tvrde da je svijest bitno drugačiji tip fenomena od bilo čega što se može postići sadašnjom tehnologijom i ja spadam u ovu drugu skupinu jer znam da je naše razumijevanje svijesti i procesa koji ju kontroliraju još uvijek vrlo ograničeno i vjerojatno će proći mnogo stoljeća prije nego što budemo znali dovoljno o mozgu i kako on funkcionira tako da smo još uvijek jako daleko od razvoja prave svijesti kod umjetne inteligencije.

Trenutni AI sustavi nemaju ni savjest, ako savjest shvaćamo kao moralni osjećaj ili svijest o posljedicama djela onda nam je jasno da je to osobina koju posjeduju samo živa bića. Sustavi umjetne inteligencije mogu samo analizirati podatke i donositi odluke na temelju unaprijed programiranih pravila i algoritama, ali nemaju moralna uvjerenja ili emocije. To i dalje ne znači da sustavi umjetne inteligencije ne mogu utjecati na moralna pitanja, a s obzirom na to da se sve više koriste u područjima kao što su pravosuđe, zdravstvo i obrana, mogu imati etičke i moralne implikacije.

Malo je vjerojatno da će AI u potpunosti zamijeniti ljude. Iako se umjetna inteligencija već koristi u mnogim područjima, uključujući proizvodnju, administraciju i usluge, i postati će još raširenija u budućnosti, uvijek će postojati poslovi koje samo ljudi mogu obavljati i osobine koje samo ljudi mogu posjedovati. AI sustavi imaju poteškoća s tumačenjem emocija i društvenih konteksta, stvaranjem umjetničkih djela ili rješavanjem složenih, nepredvidivih problema. Po mom mišljenju će u budućnosti ljudi i AI sustavi jako blisko surađivati ​​kako bi svladavali izazove koji nadilaze ono što umjetna inteligencija može postići sama.

Sva odgovornost je na čovjeku i naša obveza je razvijati i koristiti AI sustave na najetičniji i najodgovorniji mogući način.

I zapamtite umjetna inteligencija nije prijetnja nego prilika!!!

Ivona Dronjić

Ivona Dronjić

________________